Dr Rajko Petrović

Srbija i rat na Bliskom istoku

Foto: Kurir
Pred našim očima odvija se dugo najavljivani i veoma opasni rat između Irana sa jedne i Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sa druge strane.

Iako je reč o regionalnom sukobu, čije su prve kolateralne žrtve američko-izraelski saveznici u Persijskom zalivu (tzv. petromonarhije), vojni potencijali obeju zaraćenih strana dovoljno su veliki da ugroze ionako krhki svetski mir. Još jednom se pokazalo da je odličan obaveštajni rad američkih i izraelskih službi nezaobilazna podloga za izvođenje najsloženijih operacija, poput likvidacije ajatolaha Alija Hamneija i nekoliko desetina iranskih vojnih, političkih i verskih prvaka, ali i da su američke baze u tom delu sveta i Izrael u celini ranjiviji nego što se to mislilo. Iran je teško ranjen i krvari, ali je uzvratio udarac što svojim balističkim raketama, što zatvaranjem Ormuskog moreuza, čime je blokiran protok oko 20 odsto svetske nafte.

Rusija i Kina se mudro drže po strani koristeći priliku da rešavaju probleme u sopstvenom dvorištu, a mišljenje zemalja članica Evropske unije je podeljeno - od Francuske i Nemačke, koje su spremne da se uključe u odbranu svojih interesa na Bliskom istoku, do Španije, koja odbija da američkoj vojsci ustupi baze na svojoj teritoriji.

Postavlja se, naravno, opravdano i ključno pitanje za nas. Gde je mesto Srbije u ovom ratu i kakve su moguće implikacije po našu zemlju u tom smislu? Jasno je svakome da ovo nije naš rat, da smo mala i malobrojna zemlja koja ne treba da se, bez preke potrebe, meša u sukobe velikih sila. U vremenu zaoštravanja odnosa moćnika od Venecuele, preko Grenlanda do Irana, vojna neutralnost, koju je naš parlament usvojio još 2007. godine, dolazi do punog izražaja. Isto važi i za našu opredeljenost za puno poštovanje principa međunarodnog prava, odnosno prava na teritorijalni integritet i suverenitet svih zemalja članica Ujedinjenih nacija. Iran je zemlja koja ne priznaje nezavisnost tzv. države Kosovo, ali i zemlja koja je slala svoje dobrovoljce da ratuju protiv Srba tokom građanskog rata u Bosni i Hercegovini i koja je glasala za rezoluciju o tzv. genocidu u Srebrenici. Izrael je priznao nezavisnost tzv. države Kosovo, ali je i zemlja s kojom Srbija višestruko sarađuje i koja ima razumevanje za položaj Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine.

Računica je ovde jasna - Srbija je zemlja koja je proživela sve ono što danas proživljavaju Iran i Izrael i zato najbolje razumemo skupoću reči mir. Zato je važno da naša država bude van tog sukoba, ali i aktivno uključena u pronalaženju rešenja za dugoročni mir i stabilnost na Bliskom istoku.